Veliki jubilej, 220 godina od slavne Bitke na Krusima, svečano je obilježen juče u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske i crkvene opštine Lješanske nahije. Svetu arhijerejsku liturgiju i pomen junacima palim za slobodu, u crkvi Svete Petke na Krusima, služili su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkop dioklijski Kirilo sa sveštenstvom, nakon čega je upriličen bogat kulturno-umjetnički program.
Bitka na Krusima, u kojoj su Crnogorci predvođeni Svetim Petrom Cetinjskim 1796. godine porazili vojsku skadarskog vezira Mahmut paše Bušatlije, bila je značajna bitka u toku crnogorsko - turskih ratova, jer je pobjeda nad Turcima dobijena zajedničkom borbom crnogorskih i brđanskih plemena. Čim je ruski car doznao za crnogorsku pobjedu na Krusima, poslao je Vladici gramatu u kojoj je istakao zasluge Crnogoraca i Brđana u zajedničkoj borbi koju vode Rusija i Austrija protiv Turaka. Uz to je ruski car obavijestio Vladiku da će Crnoj Gori slati svake godine po 1.000 dukata kao poklon za opštenarodne potrebe, kako se ističe u gramati.
Mitropolit Amfilohije je nakon parastosa rekao da obilježavamo 220 godina mučeništva i stradalništva Svetoga Petra Cetinjskog i vitezova koji su život svoj na ovom mjestu položili za vjeru i otačastvo, prenosi ,,Svetigora”.
- Branili su krst časni i slobodu zlatnu, a nisu branili pare zarađene na nepošten način, kao što to obično biva u ova naša vremena. Nisu branili svoju sujetu i svoje vlastoljublje. Branili su obraz svoj, Crkvu Božju, branili su vjeru Hristovu pravoslavnu, svoju djecu, svoje porodice, ondašnju malu Crnu Goru, koja je zablistala kao nebeska zvijezda blagodareći Svetome Petru Cetinjskome - kazao je mitropolit.
On je kazao da bi način na koji je vojevao Sveti Petar Cetinjski mogao da bude primjer svima koji su i prije i poslije njega ratovali.
„Naročito onima koji danas organizuju bratoubilački rat u Ukrajini, koji radi svojih interesa, radi nafte pokreću milione ljudi sa njihovih drevnih ognjišta. Oni ne brane svoja ognjišta i svoje oltare po Ukrajini, Siriji, Iraku i Avganistanu. Ne brane oni ljudska prava, jer se ljudska prava brane na način kako je to radio Sveti Petar Cetinjski – neka to čuju i Amerikanci i Evropljani, i savremeni Crnogorci. Neka to čuju i oni koji su, prije svega Crnoj Gori oteli Kosovo i Metohiju. Rekao sam to ovih dana, i ponavljam i ovdje: oni koji se u Crnoj Gori odriču Kosova i Metohije, oni potkopavaju temelje Crne Gore, ruše Crnu Goru, stavljaju minu pod njene temelje i pod njenu slobodu i njeno dostojanstvo istorijsko - poručio je Amfilohije.
On je podsjetio na znamenitu misao Svetog Petra Cetinjskog da je u imenu Božjem i pravda.
„On je to onda poručio paši Bušatliji, i danas poručuje svim bušatlijama, pašama i silnicima istoka i zapada koji misle da su gospodari života i smrti. To govori svima i podstiče sve, naročito ove naše koji su na vlasti da se radi svojih interesa ne odriču svetinja Kosova i Metohije, jer su Kosovo i Metohija krvlju vjekovima zalivani, još od vremena Svetoga Jovana Vladimira. Ko onda ima pravo da se danas odriče Kosova i Metohije? Nažalost, ova vlast je to uradila. I nadamo se, ima još uvijek nade da se poprave. A ako se ne poprave, onda će Bog da presudi kome pripada vlast i kome pripada budućnost u ovoj našoj državi. I tamo i ovdje, i na svakom mjestu - poručio je mitropolit.
Nakon toga, upriličena je i svečana akademija na kojoj je u ime organizacionog odbora proslave besjedio Borivoje Ćetković, koji je kazao da je Vuk Karadžić prvi uočio značaj Bitke na Krusima i zapisao da od nje počinje novo doba za Crnu Goru, tj. njena nezavisnost.
- Nikakav danak niti je više tražen, niti je davan, a podgorički Turci već se navikoše da na Crnu Goru gledaju kao na tuđu državu - kazao je Ćetković i dodao da se to desilo zahvaljujući Svetom Petru Cetinjskom, vjerovatno najvećoj ličnosti u istoriji Crne Gore.
Poslednji živi muški potomak knjaževske porodice Crnojevića i porodice Bušatlija Stanko Crnojević Bušatlija kazao je da se Božjim promislom i dobrotom mitropolita Amfilohija on od nedavno upoznaje sa svojom prapostojbinom.
- Ova napaćena zemlja doživjela je i preživjela mnoga čudesa, ali je jedno tek danas ugledala. Kao Mahmut Bušatlija, posljednji muški izdanak Mahmut paše Bušatlije, onoga koji je ovdje izgubio glavu, ja predstavljam porodicu koja je izgubila ovu bitku. Ali, kao Stanko Crnojević, poslednji muški izdanak Ivana Crnojevića, ja ovdje danas predstavljam i narod koji je pobijedio u ovoj slavnoj bici - rekao je on.
Dodaje da je Božje nadahnuće Svetoga Petra obavezalo potonje generacije da sačuvaju posječenu glavu Mahmut paše.
- Da ih podsjeća njegovo porijeklo, da znaju odakle je došao, da su se toga dana tukli među sobom Crnogorci i oni drugi Crnogorci. Ali i na to kako završavaju gordi i prijeki vladari. Ali, izgleda i da je Sveti Petar time htio da ostavi luču vodilju potomcima Mahmut-paše ka njihovim korijenima. I tako je ta posječena glava, svijetleći u rukama našeg mitropolita Amfilohija mene dozvala na Cetinje, gdje je svaki kamen put ka mojim korijenima, ka Ivanu Crnojeviću i njegovom sinu Stanku, koji je postao Skener beg - kazao je on.
On je rekao i da mu se čini da njegovo krštenje nije samo lični čin.
- Možda je to Božje proviđenje i znak da je više došlo vrijeme da se ne dijelimo, pogotovo ako te podjele vode novom bratoubilaštvu - poručio je Stanko Crnojević Bušatlija.
A.Ć.


Značaj zajedništva

I u dotadašnjim borbama bilo je saradnje između Crnogoraca i Brđana, ali ona nije bila nikad tako prisna, ni brojno velika kao u Bici na Krusima. Brđani su poslušno izvršavali naređenje vladike isto kao i Crnogorci, što se dotad nije dešavalo ni u jednoj zajedničkoj borbi. Tako se stvorio temelj za bližu saradnju između Crnogoraca i Brđana, a Piperi i Bjelopavlići, na svojim posebnim plemenskim skupštinama, donijeli su odluku (1796) da se konačno ujedine sa Crnogorcima, obavezujući se da će ispunjavati Vladičina naređenja. Ovim se crnogorska granica proširila do blizu Spuža, rijeke Morače i Rovaca.


Stihovi i gusle

U umjetničkom dijelu programa nastupili su pjesnici Ranko Jovović, Perivoje Popović, Veselin Rakčević i Jovo Pejović, glumac Gojko Burzanović, narodni guslari Rade Radović, Rajko Žižić i Rajo Vojinović, kao i dječji folklorni ansambl podgoričkog KUD-a „Đurđevdansko kolo”. „Poučenje u stihovima” Svetog Petra Cetinjskog odrecitovao je Arsenije Sekulić. Nakon akademije je priređena trpeza ljubavi.